Autor putem razmatranja teorijskih pitanja koja se odnose na jezik u zajednici (o čemu govori u prvom dijelu knjige: Jezik), preko diskusije o strukturi i nastanku etnosa (u poglavlju Jezik, nacija) dolazi do analize građenja identiteta u Hrvatskoj nakon raspada Jugoslavije (poglavlje Jezik, nacija, Hrvati). Sociolingvistički pristup problemima s kojima se susrela Hrvatska nakon raspada Jugoslavije upućuje na slične procese u drugim jezicima na putu oblikovanja nacionalnih jezika. (MS)
Zobacz też: MOLAS Jerzy: Język narodowy jako wypadkowa procesów narodotwórczych : reinterpretacja relacji język a naród w ujęciu Dubravka Škiljana .- "Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej" 2004
