Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa "Riječki filološki dani" : od 14. do 16. studenoga 2002., Rijeka .- Knj. 5 .- Rijeka, 2004
[Wyświetl]
Strony:
421-428
Inne:
Streszcz.: eng
Języki:
scr
Abstrakt:
Raspravlja se o rečenicama u kojima se kratki (klitični) zamjenički oblik javlja kao sintaktička potvrda objekta izrečenog imenicom ili dugim zamjeničkim oblikom. Ta se pojava naziva udvajanje objekta i do sada se u slavistici smatrala obilježjem balkanskoga jezičnoga saveza. Kako su takve rečenice tipične u istočnim južnoslavenskim jezicima, dvadesetostoljetna je lingvistika udvajanje objekta redovito stavljala u kontekst činjenice kako je riječ o gotovo potpuno analitičkim jezicima kojima su potrebna sintaktička sredstva za fiksiranje funkcije objekta. Primjeri udvajanja objekta u nebalkanskim i neanalitičkim jezicima podloga su u raspravi o tipološkolingvističkoj analizi toga problema za koju nije dostatno ostati unutar jezika balkanskoga jezičnoga saveza. Usporedna analiza pronađenih primjera udvajanja objekta u kajkavskim i čakavskim tekstovima i onih već klasičnih u makedonskome nudi, u okviru poredbene slavistike, prostor za revidiranje tradicionalnoga tumačenja. Hrvatska su narječja po nekim elementima tretiranja klitika bliža istočnim nego zapadnim južnoslavenskim jezicima. Vodeće im je obilježje promjene sintetičnost a ne analitičnost. Pojava udvajanja objekta u njima ali i u istočnim južnoslavenskim jezicima treba tumačiti u kontekstu odnosa između dvaju osnovnih načela prema kojima se klitike uvrštavaju u rečenice u južnoslavenskim jezicima i to: ritmičko-intonacijskoga i sintaktičko-semantičkoga načela. (MS)
