Imena naseljenih mjesta i dijelova reljefa sadrže tragove i sadašnjih i minulih vremena, i živih i nestalih naroda, pa je toponimija svakoga kraja u pravilu dio plurijezične, a time i multikulturne višeslojne onomastičke riznice u kojoj su utisnuti tragovi raznih civilizacija, epoha, etnosa koji su obitavali neki kraj. Naslaganost jezičnih i vremenskih slojeva u imenima nekog kraja, stratifikacija koja se događala stoljećima i u koji, sve do pojave modernih nacionalizama nitko nije dirao, učinila je onomastičko nasljeđe značajnim, nerijetko prvorazrednim baštinikom neporecivih etnolingvističkih, kulturoloških i povijesnih činjenica. Istarski poluotok, koji su naseljavali toliki narodi i pohodile tolike civilizacije, u svemu tome nije iznimka. Osim naslijeđenih toponima, koje su oba povijesna istarska etnosa prilagodila svojim jezičnim zakonitostima, stoljećima su nastajala zemljopisna imena na jezicima sadašnjih stanovnika, pa je toponimijski bilingvizam, supostojanje hrvatskih mahom čakavskih i istroromanskih, odnosno istrovenetskih toponima za iste lokalitete, višestoljetna jezična zbilja u Istri. (MS)
